Mastercard SME CEE Monitor – Tržišni uslovi najveći izazov za razvoj MSP u Srbiji

Trećina malih i srednjih preduzeća (MSP) u Centralnoj i Istočnoj Evropi omogućili su plaćanja karticom kao odgovor na zahteve potrošača, dok 18% njih vidi prihvatanje kartica kao priliku da njihova preduzeća prate moderne tehnološke trendove.

Ovo su rezultati istraživanja kompanije Mastercard o MSP sektoru u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), koje je takođe otkrilo da, uprkos činjenici da informacione i komunikacione tehnologije (ICT) su relevantne i očekuje se da će imati sve veći uticaj na društvo, MSP većinom i dalje posluju u tradicionalnim oblastima. Četvrtina preduzeća posluje u segmentu maloprodaje, u uslužnom sektoru (16,5%) i proizvodnje (11,8%) Situacija u Srbiji je slična kao i u zemljama u širem regionu, s obzirom na to da 29,5% lokalnih MSP posluje u maloprodaji, 22% u proizvodnji i 20,5% u uslužnom sektoru. Interesantno je da, iako se broj firmi i zaposlenih u ICT sektoru, kao i profit tih firmi konstantno uvećava, samo 2,5% srpskih MSP posluje u okviru ICT sektora.

Mala i srednja preduzeća čine preko 99% svih poslovnih činilaca u ovom regionu. Skoro dve trećine njih su mikro preduzeća (1 – 9 zaposlenih) i najviše ih je u Mađarskoj (69% svih MSP u zemlji), dok su preduzetništvo i samozapošljavanje najčešći u Srbiji (30,5%).

Zvanični podaci pokazuju da u Srbiji postoji 10.276 POS terminala na milion stanovnika, što je značajno ispod proseka za CIE od 17.909 POS terminala i što pokazuje da je potrebno još raditi na širenju prihvatne mreže za bezgotovinska plaćanja. Trećina ispitanika (34%) izjavilo je da su terminal dobili besplatno od svoje banke a da mesečnom nivou plaćaju naknadu koja odgovara mesečnom prometu koji obave, što je ujedno najčešći način saradnje MSP sektora sa bankama.

CEE SME Monitor je pokazao da MSP prepoznaju prihvatanje kartica u svojim radnjama kao pogodnost koja pojednostavljuje svakodnevne operacije (40%), pomaže u privlačenju novih kupaca (35%) i pruža veći osećaj sigurnosti (13%). Pored toga, MSP u Srbiji vide elektronska plaćanja kao prirodnog saveznika njihovom onlajn poslovanju jer smatraju da su elektronska plaćanja pouzdana (54%) i pružaju potencijal za razvoj (23%). U prilog tome govori i rezultat istraživanja da se 46% plaćanja u veb šopovima trgovaca koji omogućavaju elektronsko plaćanje obavi upravo platnim karticama, 31% putem e-banking usluga, dok se tek 15% plaćanja obavi gotovinom prilikom dostave.

Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard, je izjavila: ,,Trgovci razumeju da, ukoliko žele da ostanu konkurentni moraju da se kreću u istom pravcu kao i njihovi digitalno osvešćeni potrošači. Jaz između onoga gde trgovci jesu i gde treba da budu može se premostiti tako što će platna industrija napraviti skok ka modernim platnim tehnologijama kao relevantnim, racionalnim i sigurnim mehanizmima koji će omogućiti da se plaćanja obavljaju i prihvataju bilo kada i bilo gde.“

Tržišni uslovi i visoke takse usporavaju razvoj bezgotovinskog društva u Srbiji

SME CEE Monitor bavilo se i načinima na koji MSP upravljaju svojim troškovima poslovanja, pa se došlo do podataka da se najčešće koriste plaćanja preko poslovnih računa (CIE prosek iznosi 57,9%), bez obzira da li se radi o plaćanjima ka dobavljačima, plaćanju poreza ili vođenju operativnih troškova.

Gotovinska plaćanja su takođe zastupljena (35,7%), pogotovo u Bugarskoj i Grčkoj. Ono što je interesantno je da je gotovina u značajno manjoj upotrebi kada se radi o plaćanju poreza (22,7%), što ukazuje da zakonski okviri i obaveze u pogledu elektronskog plaćanja igraju značajnu ulogu u procesu prelaska iz gotovinskog u bezgotovinsko društvo.

Mala i srednja preduzeća u Srbiji takođe prepoznaju prednosti elektronskih plaćanja za nesmetano poslovanje, tako da 65,7% ispitanika upravlja svojim troškovima putem poslovnih računa u banci, dok 20,5% koristi poslovne kartice. Upotreba gotovine je ispod CIE proseka (29,5%) što je ohrabrujući znak u pogledu povećanja transparentnosti finansijskih tokova u zemlji.

CEE SME Monitor pokazuje da prvenstvo spoljni faktori usporavaju dalji razvoj. Tržišni uslovi, odnosno niska kupovna moć građana, je najčešći istaknuti negativni faktor za dalji razvoj(19%), a za njima slede visoke poreske stope (16,07%) i komplikovane birokratske procedure (9,94%), dok se manje od 4% njih bori sa mogućnošću pristupa dodatnim sredstvima. Slična je situacija i u Srbiji s obzirom na to da lokalne firme najviše poteškoća imaju sa tržišnim uslovima (24,5%) i visokim porezima (16%), dok je svaki deseti ispitanik istakao nelojalnu konkurenciju i nepovoljne trgovinske propise.

S obzirom na to da su ovi primarni problemi deo regulatornog i makro-ekonomskog okvira, bitno je da postoji otvoren dijalog između MSP i ostalih interesnih strana na tržištu kako bi se ove prepreke prevazišle. Na globalnom nivou, Mastercard je posvećen finansijskom uključivanju 500 miliona potrošača i 40 miliona trgovca do 2020. godine, tako da globalni uvidi, stručnost i iskustva u oblasti tehnologije elektronskog i digitalnog plaćanja mogu biti od velike koristi za vlade zemalja u CIE regionu na putu ka izgradnji održive ekonomije.

MSP sektor u regionu:

  • 61,21% MSP u CIE spadaju u kategoriju mikro preduzeća (1 – 9 zaposlenih sa godišnjim obrtom do 2 miliona evra). Drugi najčešći vid MSP-a su preduzetnici i samozaposlene osobe (26,87%), iza njih slede mala preduzeća (10 – 19 zaposlenih sa godišnjim obrtom između 2 i 10 miliona evra), što predstavlja 8,82% MSP u regionu, i na kraju srednja preduzeća (20 – 50 zaposlenih, sa obrtom između 10 i 50 miliona evra) čine 2,86% MSP poslovnih subjekata.
  • U Poljskoj, 34% poslovnih troškova obavi se putem kartica, dok u Ukrajini taj broj iznosi 23,5%. Grci i Hrvati najčešće koriste svoje lične kartice za obavljanje plaćanja koje se odnose na poslovanje preduzeća (19%, odnosno 21,5%).
  • Kada vode svoje poslovne troškove, MSP se obično oslanjaju na fakture sa poslovnih računa (60,92%), gotovinu (34,85%), uplatnice (19,52%) i poslovne kartice (14,59%).
  • Svi predstavnici MSP sektora u Bugarskoj vide sebe kao potpuno finansijski uključene, dok tek sve trećine grčkih MSP igrača ima isti stav.
Podelite ovaj tekst: