Nikolić: Imali smo deceniju propuštenih šansi

Glavni i odgovorni urednik i osnivač magazina Biznis Radojka Nikolić izjavila je večeras da je, kada je reč o ekonomskoj politici države, iza nas decenija propuštenih šansi, da nas sada čekaju ozbiljni rezovi i reforme, jer su nam za potpuni oporavak potrebne stope rasta od bar sedam odsto godišnje

Nikolić je, na proslavi decenije postojanja ovog časopisa, rekla novinarima da smo za propuštene šanse delom i sami krivi, a delom je to posledica ekonomske krize iz 2008. godine.

“Ostalo je mnogo toga što moramo da uradimo. I u ekonomiji i u privredi imamo mnogo više problema nego što su oni koji dolaze spolja. Čekaju nas ozbiljni rezovi i dalji rad na poboljšanju poslovnog ambijenta”, rekla je ona, dodajući da je to neophodno, jer sa “ovako niskim stopama rasta ne možemo nigde da stignemo”.

Urednik biltena Makroekonomske analize i trendovi Stojan Stamenković izjavio je večeras, na panelu posvećenom ekonomskoj situaciji od 2006. do 2016. godine, da je prethodnih 10 godina bilo loše, a na to su uticale ekonomske i razvojne politike koje su dovele do smanjenja investicija, kao i svetska ekonomska kriza iz 2008. godine.

“Uporedimo stanje i tendenciju iz 2015. sa onim iz 2006. godine i videćemo da smo od 2006. do 2008. imali veliki privredni rast i da smo u 2007. imali i rast investicija i deviznih rezervi zasnovan na prilivu kapitala, a posle 2008. došlo je do obrušavanja i pada na različitim poljima”, rekao je on.

Danas, naveo je Stamenković, imamo neka uspešna kretanja – početak konsolidacije dao je rezultate, smanjen je deficit, imali smo veliki porast izvoza i u poslednje dve godine.

“U 2015. izvoz je premašio rekordne vrednosti iz 2008. godine pre krize, industrijska proizvodnja nije mogla da se popne do toga. Posle višegodišnjeg pada imamo porast investicione aktivnosti u zemlji”, rekao je on.

Stamenković se složio da su stope rasta od 3,5 ili četiri odsto nedovoljne, te da to mora da se menja kako bi se popravljali na razvojnoj lestvici.

Ekonomista Ljubomir Madžar rekao je da u ovoj situaciji jedini izlaz mogu da pruže poslovni ljudi, što je “naš mogući i eventualni prodor u budućnost i naš izlaz iz nedođije u kojoj smo se zatekli”.

“Poslovni ljude nemaju ugled ni popularnost u Srbiji i akademska javnošt je dobrim delom narogušena i to naročito oni koji se bave daljim disciplinama od ekonomije, što je loše”, rekao je Madžar i ocenio da ima više tolerancije prema sitnim poslovnim ljudima, a i oni ulaze u posao u nadi i želji da postanu krupni.

Poslovnim ljudima treba posvetiti pažnju da postanu junaci našeg vremena, da iz dana u dan donose krupne odluke, rekao je Madžar.

Potpredsednik Privredne komore Srbije Miroslav Miletić kazao je da danas imamo osiromašenije društvo, ali i pozitivne pomake da se to promeni.

Prema njegovim rečima, samo izvozno orijentisana privreda može to da promeni.

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov rekao je da ranije Srbija nije imala ni konzistentnu politiku, mnogi su, podseća, pričali da se nije investiralo dovoljno, da država troši previše, pre krize smo imali i kreditni bum, koji je prerastao u povećanje iznosa nenaplativih kredita.

“Možda fiskalna konsolidacija nije popularna, ali imajući u vidu koliki su nam bili deficiti pre i posle krize, ponovo dolazi do izražaja to što nemamo dugoročnu viziju”, rekao je on.

Altiparmakov je dodao da Fiskalni savet već nekoliko godina insistira na tome da, bez investicija i institucija, dugoročne stope privrednog rasta nisu moguće.

Bogate države, rekao je on, imaju razvijene institucije, a nerazvijene nemaju vladavinu institucija, a onda ni dugoročni plan održivosti.

“Glavna poruka je da, ako želimo napred, moramo da razvijamo institucije, a one će razvijati sistem”, poručio je Altiparmakov.

Član Saveta guvernera NBS Ivan Nikolić primetio je da ekonomija u Srbiji isključivo zavisi od politike, i domaće i globalne, i istakao da ova i prošla godina, “od kada postoji i malo kuraži, menja stvari na bolje”.

“U prvoj Đinđićevoj vladi postojala je kuraž da se krene u reforme, ali je nastao vakuum između toga. Više od 10 godina nije se na tome radilo apsolutno ništa”, rekao je Nikolić.

Tanjug | ponedeljak, 22.02.2016. | 22:03

Podelite ovaj tekst: