NIN-ov SAMIT: Dugo putovanje Balkana u Evropsku uniju

Države zapadnog Balkana su se oporavile od globalne krize koja je zatresla svet pre deset godina. I ovaj region je počeo da beleži oporavak: prosek rasta privrede u 2017. godini iznosio je 2,4 odsto, a uočen je i trend pada javnog duga, koji je i dalje visok. Međutim, te niske stope rasta prete da bi sustizanje razvijenih zemalja moglo trajati decenijama

Ministri finansija na otvaranju samita u Bečićima

U regionu zapadnog Balkana živi 18,3 miliona ljudi, od kojih je nezaposleno 1,24 miliona, a stopa nezaposlenosti mladih ide i do 50 odsto kod pojedinih zemalja. Ekonomska slika regiona zatim pokazuje da se smanjuju fiskalni deficiti, oporavlja se rast BDP-a, stopa inflacije je niska, smanjen je nivo nenaplativih kredita, a strane direktne investicije variraju od zemlje do zemlje. Ali, ako se kao ključni pokazatelj uzme nivo standarda stanovništva, budućnost stanovnika ovog regiona je poražavajuća. Jer, BDP po stanovniku sada dostiže tek oko 25 odsto nivoa najbogatijih država EU, ili jednu trećinu nivoa 28 EU članica. Ako bi države zapadnog Balkana nastavile da rastu po stopama BDP-a koje su ostvarivale u prošlih deset godina, od globalne krize do danas, onda bi prosečni nivo standarda Evropske unije dostigle za 60 godina. Projekcija optimističnog scenarija pokazuje da ako bi se ubrzao rast, onda bi bilo potrebno 35 godina. Ali, tu je i pesimistični scenario koji kaže da u slučaju usporavanja dosadašnjeg rasta, zapadnom Balkanu treba čak 200 godina, ako se zadrže stope iz 2009. godine, za dostizanje nivoa standarda koji sada ima najrazvijeniji deo Evrope!

Ova ekonometrijska projekcija, koju je saopštio Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, izazvala je najviše pažnje na tradicionalnom samitu nedeljnika NIN koji je održan u Bečićima (od 15. do 17. juna), uz podršku Ministarstva finansija Crne Gore. Kao i ranijih godina, samit okuplja ministre finansija, guvernere centralnih banaka i predstavnike poreskih uprava neke od država nastalih iz bivše SFRJ, plus Albanija. Dakle, tu su: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Republika Srpska, Makedonija, nepriznata država Kosovo (od strane Srbije) i Albanija.

Opširnije u štampanom izdanju


U ovom broju još i …

  • ISPLATA DIVIDENDE U SRBIJI: Korist za građane i budžet
  • ISTRAŽIVANJE I PROCENE ANALITIČARA ERSTE GRUPE Javni dug je smanjen, ali stižu novi rizici
  • ŠTA JE POKAZAO BALKANSKI BAROMETAR ZA 2018.: Građane brinu nezaposlenost i korupcija
  • EVROPSKA UNIJA, FINANSIJSKE INSTITUCIJE I DONATORI POMAŽU RAZVOJ PREDUZEĆA ZAPADNOG BALKANA: Povoljnije finansiranje putem WB EDIF-a
  • TRANZICIJA U GLOBALNOJ INDUSTRIJI: SLUČAJ KOMPANIJE TESLA: Kad ljudi zamene robote
  • ERIK RIS: ”STARTUP NAČIN” (4): Treba promeniti način „odrastanja” preduzeća
  • Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. septembra 2018.
Podelite ovaj tekst: