Postoji i čokolada za mršavljenje

Dr Ereš je spojio nespojivo – čokoladu i mekinje – i dobio neverovatan proizvod za koji bi i sam mogao da bude “maneken”: za godinu dana smršao je 42 kilograma

Postoji i čokolada za mršavljenje

Čokolada od koje ne samo što se ne deblja već se i mršavi, zvuči kao alhemičarski zadatak novog doba opterećenog savršenim proporcijama. Dr Ištvan Ereš umesto magijskog znanja ima doktorat hemijskih nauka i tvrdi da u rukama ima upravo takav proizvod. Stvoren je nakon pet godina eksperimentisanja i istraživanja u maloj privatnoj laboratoriji u Mađarskoj u koju je uložio veliki deo životne ušteđevine. Sada je na pragu da iz osame laboratorijskog naučnog rada izađe u svet privatnih preduzetnika i da svoj patent, nakon eksperimentalne faze, prevede u komercijalnu proizvodnju. Zbog toga je konkurisao za mesto u biznis inkubatoru u Subotici i dobio prostor od 150 kvadratnih metara gde će smestiti svoje mašine i za početak zaposliti pet radnika. Istraživački rad Dr Ištvan Ereš je pre više od 15 godina napustio hemijsku industriju “Zorka” tragajući za laboratorijama gde će zadovoljiti svoje profesionalno interesovanje za pripremu smesa za stočnu hranu i spravljanje najboljih kombinacija koje dovode do brzog rasta telesne mase kod domaćih životinja. Radio je u naučnoistraživačkim laboratorijama u Brazilu, Indiji, Švedskoj, Norveškoj, a godine provedene na ovom poslu imale su za rezultat dve originalne smese koje je patentirao. Novac dobijen na ime prava za njihovu proizvodnju, onda je, paradoksalno, utrošio u istraživanje kako da pomogne ljudima da smršaju. Priznaje da je i sam imao problem sa viškom kilograma, ali je osnovni razlog bio u tome što su podaci Svetske zdravstvene organizacije govorili da je to neprijatnost sa kojom se bori više od 60 odsto stanovništva razvijenih zemalja.

Znajući od čega se goji, dr Ištvan Ereš je poslednjih pet godina proveo u Mađarskoj u privatnoj laboratoriji idući u suprotnom pravcu – tragajući za rešenjem kako oslabiti. Tako je došao do čokolade koja poseduje sve kvalitete koje današnji konzumenti traže – slatka je, lako dostupna i pruža omamljujuće zadovoljstvo čulima dok se jede.

Dr Ereš je čokoladi dozvolio da ostane slatka, ali joj je dodao aktivne balastne materije u vidu mekinja koje danas, naravno, niko ne voli da jede jer su ružnog i ukusa i mirisa. Ali su neophodne.

– Aktivne balastne materije su otkrivene pre 25 godina i važne su za održavanje telesne težine, a posredno i za očuvanje zdravlja organizma, jer je prekomerno gojenje uzročnik mnogih oboljenja – kaže dr Ereš.

Za bucmaste policajce Čoveku je potrebno da dnevno u organizam unese od 20 do 25 grama balastnih materija, a da bi to postigao, potrebno je, primera radi, da pojede sedam kilograma bresaka. Umesto toga, dr Ereš je ponudio nekoliko čokoladnih pralina ili bombona koje pružaju osećaj sitosti a ne goje.

Prve njegove čokolade ispitane su na internoj klinici u Budimpešti na 30 bucmastih policajaca kojima je prekomerna težina počela ne samo da smeta u poslu, već i da prouzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Grupa koja je osim propisane dijete uzimala i čokoladne praline i “reduktor”, žele čokoladne tablete, mesečno je omršavila od 2,5 do četiri kilograma. Dr Ereš bi mogao i sam da bude “maneken” svojih proizvoda: za godinu dana uz pomoć svojih čokoladica smršao je 42 kilograma! Za svoje čokolade dobio je i četiri međunarodna priznanja za kvalitet namirnica: u Madridu, Njujorku, Briselu i Bejrutu.

Međutim, rad u laboratoriji za naučnika je manji problem od izlaska na tržište. U Mađarskoj je za početak napravio promotivnu proizvodnju od 450.000 pakovanja od po 200 grama raznih vrsta čokolada. Ispostavilo se da nije svejedno šta proizvodi i kako plasira na tržište.

– Prvo smo na tržište izneli “reduktor” žele tablete, koje su pomalo gorke, što se mnogima nije dopadalo, ali interesovanje je bilo ogromno. To su prvi shvatili trgovci, i dok smo ih mi prodavali za oko 300 forinti (malo više od 80 dinara) po kutiji, oni su ih plasirali po deset puta višoj ceni. Da bismo zadovoljili različite ukuse pokrenuli smo proizvodnju pralina i puštali nove ukuse na tržište – kokos, badem, lešnik, tiramisu – kaže dr Ereš.

Postepeno je širio porodicu “a-Magic” proizvoda, kako ih je registrovao u Mađarskoj, te je proizvodio čokoladnu gumi-tablu i bar-čokoladu, koja se žvaće dok se potpuno ne rastopi u ustima, zatim običnu bar-čokoladu sa pet ukusa, gumirane čokoladne bombone, te čokoladu za dijabetičare koja ne samo što će zadovoljiti njihovu potrebu za slatkim, već će doprineti i regulisanju telesne mase, što je najčešće osnovni uzrok nastanka dijabetesa B tipa. Za decu su smišljene i čokoladne granule koje se tope u mleku. Iako je probna serija izuzetno dobro prošla, trenutno u Mađarskoj ne postoje dobri uslovi za pokretanje male proizvodnje, nema bankarskih kredita ni subvencija države, kaže dr Ereš, te se zbog toga vratio u Suboticu jer se nada da će u biznis inkubatoru biti dovoljno “zaštićen”, dok ekonomski ne ojača.

– Za iznajmljivanje i uređenje prostora i sve što to prati trebalo bi mi verovatno i do 300.000 evra. Novac koji sam nekada imao utrošio sam na istraživanja, i mada bih od ušteđevine od rada u svetu mogao da živim lagodno, žao mi je da propadne ono što sam stvorio i patentirao. Krenuću sam u proizvodnju, doneću ovde mašine koje sam sam konstruisao i čija je knjigovodstvena vrednost 50.000 evra, ali bi bila daleko veća da sam morao da ih kupujem. Za početak planiram proizvodnju od 300.000 jedinica proizvoda, od po 200 grama, za godinu dana. Idealno bi bilo kada bih našao partnera da me podrži, da proširimo proizvodnju, te da ona teče u tri smene kada bismo uposlili i do 25 radnika – kaže dr Ereš.

Prema prvim proračunima, proizvodna cena 100 grama jedne od devet čokoladnih vrsta, koliko ih je do sada razvio, kretala bi se do 0,9 evra. Ipak njenu cenu odrediće trgovačka marža i, naravno, PDV. Dr Ištvan Ereš kaže da bi idealno bilo kada bi biznis inkubatori imali i zakonsku potporu za prisustvo u trgovačkim kućama, možda kroz neku vrstu stimulacija za proizvode iz malih i srednjih preduzeća, jer je malim proizvođačima uvek mnogo teže da se na tržištu probiju pored velikih konditorskih firmi.

Podelite ovaj tekst: