PROF. DR VLADIMIR KOSTIĆ: Treba da sustignemo sva naša tragična zakašnjenja

Moj savet ljudima na vlasti danas je da otvore prozore i da saslušaju upravo one koji ne misle kao oni. Ako država bude u stanju da razgovara sa različitim grupama i neistomišljenicima, ona će dobiti ideje i za sopstvenu budućnost. Mi moramo da širimo prostore demokratije kroz nezavisne institucije. Ovako, bojim se da će nas i dalje gušiti partokratija koja nas je gušila od osnivanja Srbije i nije se mnogo tu šta promenilo do sada

 Prof. dr Vladimir Kostić

Prof. dr Vladimir Kostić

Otkad je pre godinu i po dana izabran za predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), prof. dr Vladimir Kostić svojim izjavama i delovanjem vrlo često izaziva pažnju najšire javnosti. Kad je reč o ekonomiji i biznis zajednici, za sada je akademik Kostić prvi i jedini čelnik SANU koji je učestvovao u radu Kopaonik biznis foruma (u martu ove godine) i jedini je predsednik SANU koji je ušao u čuvenu zgradu u Šekspirovoj 27 u Beogradu, u klub „Privrednik“ koji okuplja poslovnu elitu, krupne srpske biznismene – najčešće označavane sinonimom „tajkuni“.

U ekskluzivnom intervjuu za Magazin Biznis, predsednik SANU Vladimir Kostić govori o tome kako je došlo do toga da se pojavi među ekonomistima i privrednicima, kakve utiske ima posle tih sastanaka i susreta, šta misli o društveno-ekonomskoj situaciji u kojoj je sada Srbija, šta treba da radi Vlada
a šta će raditi Akademija, uz kratak savet ljudima na vlasti danas:

– Da otvore prozore i da saslušaju upravo one koji ne misle kao oni – poručuje akademik Kostić.

• Dakle, imali ste susrete sa srpskom biznis zajednicom, odnosno srpskom elitom, takođe i sa ekonomistima, pa kako vidite ekonomske probleme srpskog društva danas?

– Veoma mi je teško da o tome govorim a da se ne dotaknem izvesnih političkih elemenata, jedne destrukcije koja je bila prisutna na različitim nivoima. Kada bih rekao sve što mislim, verovatno bih pomalo bio optužen za nacionalizam i za neku vrstu leleka nad sopstvenim ranama. Ali, šta bi zaista trebalo sada uraditi? Neophodan je završetak tranzicije jer se u ovom sadašnjem statusu „ni riba ni devojka“ niko ne oseća posebno prijatno. Trebalo bi da nađemo tri ili četiri prioriteta, onako kako je Irska uradila, na kojima možemo da gradimo našu kompetentnost. I tu postoji ideja da kao Akademija napravimo jednu vrstu odbora ili centra pri našem Tehničkom institutu gde bi kompetentni ljudi u dogovoru sa ljudima iz privrede mogli da pomognu u restrukturisanju ideja, ciljeva i tehnologija da bi izvesna preduzeća dobila neku vrstu prosvećenog saveta u kom pravcu treba da idu.

• Vi ste u jednom od svojih obraćanja rekli da je „Srbija podeljena na ostrva i grupe koje međusobno ne komuniciraju“… Šta ste želeli da time signalizirate?

– Da, izneo sam svoje mišljenje da je Srbija podeljena na ostrva, grupe, klanove, nazovite to kako hoćete, koji su u toj meri u nekakvoj entropiji da međusobno ne komuniciraju niti se poznaju. Kada je u pitanju taj izraz „srpska biznis elita“, ja se ipak pomalo stresem, jer u sebi nosim simptome levičarskog detinjstva, ali je sasvim jasno danas da postoje uspešni ljudi u različitim dimenzijama i oblastima posla. Sa kojim pravom bih mogao ja da prezirem nekoga ko zapošljava stotinu ili čak desetine hiljada ljudi? Sa kojim pravom može neko da se posprdno odnosi prema onima koji su uspeli da stvore neku vrstu kapitala, sem ako nisu pravili krivična dela, ali to je pitanje za tužilaštvo a ne za predsednika Akademije. Ja, kao birokrata ove Akademije, imam pravo da podsetim biznismene da su dužni, ne samo bankama, nego kulturi i tradiciji zemalja iz kojih su potekli. U tom smislu ja nemam ni strepnju ni problem da razgovaram na najrazličitijim nivoima sa najrazličitijim grupama u Srbiji jer sebe ne smatram ni suviše profanim ali ni suviše uzvišenim da bih birao sagovornike.

Opširnije u štampanom izdanju


U ovom broju još i …

  • MEĐUNARODNI SAJAM NAMEŠTAJA, OPREME, UNUTRAŠNJE DEKORACIJE I SAJAM MAŠINA, ALATA I REPROMATERIJALA U BEOGRADU: Najbolja rešenja u oblasti drvne industrije
  • PREDAVANJE O NEJEDNAKOSTI NA FAKULTETU ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I ADMINISTRACIJU U BEOGRADU: Globalizacija, migracije i budućnost srednje klase
  • ODLUKA OPEK O SMANJENJU PROIZVODNJE NAFTE: Nade u postepeni oporavak
  • SAVETI ZA REŠAVANJE REALNIH PROBLEMA IZ OBLASTI FINANSIJA I RAČUNOVODSTVA: Status ogranka stranog pravnog lica
  • VREME JE ZA VAŽNE STVARI U ŽIVOTU: Gorenje na sajmu IFA u Berlinu 2016.
  • FELJTON: PITER DRAKER: Upravljanje i rukovođenje preduzećem
  • Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. novembra 2016.
Podelite ovaj tekst: