KAKVA JE SUDBINA PRAVNIH SPOROVA HRVATSKE DRŽAVE I POVERILACA: Slučaj „Agrokor“ zatrpao evropske sudove

Da se bitka za koncern sa ekonomskog preselila na pravni i politički teren jasno je i iz mesečnih izveštaja o poslovanju koncerna, koje je po zakonu dužan da objavljuje privremeni upravnik Ante Ramljak. U poslednje vreme u njima je sve više novih informacija o pokrenutim sudskim sporovima, a sve manje podataka koji se odnose na finansijsko stanje ovog regionalnog koncerna

Agrokor i dalje puni stupce hrvatske i regionalne štampe

Sada je već jasno da hrvatskoj državi mnogo više od dobrog menadžera treba još bolji pravnik kako iz krize Agrokora tamošnji poreski obveznici ne bi izašli kratkih rukava. Konačni epilog dužničke drame u kojoj se našao ovaj hrvatski koncern videćemo na sudu.

Nakon što se ruska Sberbanka, najveći poverilac ove kompanije, obratila sudu u Londonu, još jedan američki investicioni fond zatražio je pravnu pomoć. Kako piše Večernji list, sudu u Njujorku stigla je tužba protiv Agrokora jednog od američkih fondova koji je učestvovao u kreditiranju koncerna u vreme Ivice Todorića.

Ne navodi se koji fond je u pitanju, ali je sasvim sigurno da tužilac nije učestvovao u novom kreditnom aranžmanu. Od ukupnog broja fondova koji su finansirali Agrokor u vreme Todorića, njih oko tri četvrtine prihvatilo je „leks Agrokor“ i učestvovalo s bankama u novom kreditu vrednom 480 miliona evra. To praktično znači da je jedna četvrtina fondova, koji su pre aktiviranja Zakona o sistemski važnim kompanijama finansirali Agrokor, sada ostala kratkih rukava. Nema sumnje da će svoja potraživanja pokušati da zaštite pred nadležnim sudovima. Jer, aktiviranjem „leks Agrokora“ sva prava poverilaca su suspendovana, a dug ovog koncerna je, pre nego što je država preuzela upravljanje njime, iznosio više od šest milijardi evra. Od toga je samo dug prema dobavljačima bio oko dve milijarde, a pojedinačno najveći poverilac Agrokora je ruska Sberbanka, koja je za sada potpuno neobezbeđena. Pri tom, jasna je namera hrvatske države da usvajanjem „leks Agrokora“ zaštiti, pre svega, interese hrvatske privrede.

Opširnije u štampanom izdanju


U ovom broju još i …

  • Marko Čadež premijerki uručio analizu primene propisa
  • ODRŽIVI RAZVOJ I POSLOVANJE U BUDUĆNOSTI: Savremeno društvo želi odgovornije kompanije
  • BEOGRAD PRVI PUT DOMAĆIN KAIZEN KONGRESA: Da radimo kao Japanci
  • MK MOUNTAIN RESORT – LIDER KONGRESNOG TURIZMA: Sve privlačniji dodatni sadržaji u turizmu
  • PORUKE VREMENA PROŠLIH – ISTORIJA I TRADICIJA FILANTROPIJE U SRBIJI U 20. I 21. VEKU (1): Zlatno doba srpske lantropije
  • Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. oktobra 2017.
Podelite ovaj tekst: