MARKO MARKOVIĆ: Ekonomska “kovid kriza” će potrajati još koju godinu

Iako iz kovida još nismo izašli, svedoci smo da privredni rast postoji, koji sa jedne strane prati rast cena, a sa druge su problemi sa energentima. Poremećaji su sada glavni problem globalne ekonomije. Ipak, u svemu tome Srbija ima priliku, možda više nego ikad pre, da ojača svoju ekonomiju. Možemo mnogo toga da proizvodimo u Srbiji: mikro čipove, igrice, finalne prehrambene proizvode, softverske proizvode. Naravno, potrebni su nam znanje i resursi, ali uz određene stimulacije od strane države, verujem da možemo u tome uspeti

Marko Marković: Mislim da nikad veću priliku nismo imali nego sada, da ojačamo našu privredu i to tako što ćemo graditi svoje fabrike

Na globalnom planu predviđanja kažu da će problemi sa hranom i energijom biti aktuelni još godinu-dve, da će inflacija nastaviti da raste, a lanci snabdevanja se verovatno nikada neće vratiti u stanje koje smo ranije, pre kovida, nazivali normalnim. Biće potrebno dosta vremena da se uspostavi ravnoteža, jer geopolitika kakvu danas nakon kovida imamo u svetu, neće dozvoliti da se lanci snabdevanja uspostavljaju na stari način. Iako, kao i sada, sve to izgleda haotično, mi ćemo se sroditi sa krizom, ali i sa privrednim rastom, koga će svakako biti.”

Ovako je Marko Marković, poslovni konsultant i partner u srpskoj konsultantskoj kući Egzakta Advisory, odgovorio na pitanje Magazina Biznis o tome koje su neuralgične tačke globalne i lokalne ekonomije danas i može li se proceniti koliko će još dugo trajati “pandemijska ekonomska kriza”.

Marković smatra da će se tek polovinom sledeće godine stabilizovati situacija sa energentima, s obzirom na to da u zimskoj sezoni koja Evropi tek predstoji, po prirodi, rastu cene svih energenata. Upravo zato se očekuje da i cena nafte i dalje raste.

• Dakle, tek za godinu dana očekujete izlazak iz energetske krize?

– Teško da može brže. Energetska kriza uzrokovana je deficitom određenih energenata, kojima je posledično i cena povećana za tri ili četiri puta. Kako je pred nama zimska sezona, većina država sada nastoji da što povoljnije nabavi ove sirovine i obezbedi energetsku stabilnost. Zato je i realno očekivati da se ova situacija stabilizuje tek po završetku zimske sezone, na leto sledeće godine.

• Kako vidite globalni problem rasta cena i inflacije? Šta će se dešavati?

– Realno je očekivati da se nastavi trend rasta cena. S obzirom na to da su metali već dostigli visoke cene, sledeća stavka je hrana i sve je krenulo u tom pravcu. Vidimo već ovih dana da je cena pšenice dramatično počela da raste. Sve ovo se dešava jer su poremećeni lanci snabdevanja. To je i uzročnik inflacije u EU, koju će svaka država rešavati pojedinačno.

• U kom periodu može da se očekuje dalji rast cena?

– Sigurno u naredne tri godine i to rast cena svega. Ne vidim na koji način će to biti sprečeno. Cene pojedinih sirovina, transporta, a na kraju i hrane, imaju veliki trend rasta. Uz potpuno poremećene lance snabdevanja trendovi su više nego jasni. Uostalom, iskustvo pokazuje da ljudi relativno lako prihvataju promene cena.

• Kako će globalno izgledati rast cena hrane, kako će se to reflektovati na Srbiju, s obzirom na to da mi, ipak, imamo hrane?

– Cene hrane ne rastu zbog nedostatka ponude, naročito ne na tržištima kao što je Srbija gde bi trebalo da ima dovoljno hrane za sopstvene potrebe. One zavise od proizvođača, koji opet zavise od sirovina, energenata, transporta, a sve te cene rastu. Pored toga, srpska privreda nije baš u potpunosti u srpskim rukama. Tu pre svega mislim na trgovinske lance koji u lancu od njive do trpeze pokupe uglavnom najveći deo marže, a oni su u stranom vlasništvu. Održavanje nivoa profita neće biti upitno i svi ti lanci će jednostavno pratiti trendove rasta cena. U Srbiji je mnogo toga u rukama stranaca, što ne bi samo po sebi predstavljalo veliki problem, kada se dobar deo profita ne bi iznosio iz zemlje.

Opširnije u štampanom izdanju


U ovom broju još i …

  • NEMAČKA KOMPANIJA ZF U SRBIJI: U Pančevu nastaju tehnološkoproizvodni projekti budućnosti
  • VOJISLAV LAZAREVIĆ, PREDSEDNIK IO ADDIKO BANKE: Zajedno gradimo digitalnu budućnost
  • NOVI IZAZOVI MONETARNE POLITIKE: Da li je porast inflacije zaista prolazan fenomen
  • NASTAVLJAJU SE IZMENE I DOPUNE PORESKIH ZAKONA: Nove poreske olakšice treba da podstaknu zapošljavanje
  • RAIFFEISEN BANKA ŠIRI DIGITALNU REVOLUCIJU I NA PONUDU ZA MALU PRIVREDU: „Biznis iRačun“ i „Biznis iKeš“ – potpuno onlajn, bez posete banci
  • ZNAČAJNA INVESTICIJA KOMPANIJE MESSER TEHNOGAS U VREME PANDEMIJE: Savremena punionica specijalnih gasova
  • KOMPANIJA NIS REALIZOVALA JOŠ JEDAN CIKLUS PROGRAMA “ZAJEDNICI ZAJEDNO”: Odgovorno prema zajednici i budućim generacijama
  • BOGAT BIZNIS PROGRAM NA EXPO 2020 DUBAI DONOSI NOVE POSLOVE: Projektanti, enterijeristi i dizajneri na tržištima arapskih zemalja
  • KOMPANIJA dm: IZVANREDAN RAST I REKORDNE DONACIJE U POSLOVNOJ 2020/21. GODINI: Tradicionalno uz zajednicu – rekordan broj donacija
  • SNAŽNA PODRŠKA KONKURENTNOSTI U GLOBALNOJ TRŽIŠNOJ UTAKMICI: Srbija inovira, zato što može i zato što mora
  • PROGLAŠENE NAJBOLJE PREDUZETNICE I RODNO NAJSENZITIVNIJE KOMPANIJE U SRBIJI: Cvet uspeha za ženu zmaja – petnaesti put
  • Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. decembra 2021.
Podelite ovaj tekst: