Slobodna štednja duplo veća od gotovinskih i potrošačkih kredita

Devizna štednja po viđenju je jedna od retkih bankarskih usluga u Srbiji koja je tokom protekle dve godine zabeležile rast od preko 50 odsto, pa je iznos ove štednje danas u našoj zemlji gotovo duplo veći od vrednosti svih gotovinskih i potrošačkih kredita zajedno i premašuje 5,3 milijarde evra.

Veliki podsticaj ovom trendu pružili su upravo novi modeli štednje u Prokredit banci, a naročito Flex štednja Prokredit banke uz atraktivnu kamatnu stopu od jedan odsto i veliku fleksibilnost, zbog čega upravo ova štednja u poslednje vreme nailazi na ogromno interesovanje građana. Po rečima člana Izvršnog odbora Prokredit banke Igora Anića, slobodna Flex štednja Prokredit banke je trenutno jedan od najatraktivnijih modela štednja na domaćem finansijskom tržištu i svakoga meseca ova štednja u Prokredit banci raste za više od 10 miliona evra. Razlog tome su u prvom redu mogućnosti koje Flex štednja nudi svojim korisnicima, a to je izuzetno povoljna kamata i mogućnost da u bilo koje vreme i sa bilo kog mesta dodaju i sa svog računa podižu novac bez ikakvih ograničenja ili penala.

”Ova fleksibilnost je kvalitet koji štediše u Srbiji najviše cene. Prokredit banka je to na vreme prepoznala i svojim štedišama omogućila da istovremeno i štede, ali i da uz sebe imaju svoj novac za sve što im zatreba. Ovakvu dostupnost korisnicima naše Flex štednje omogućava besplatno internet i mobilno bankarstvo, odnosno mogućnost da svojim sredstvima slobodno upravljaju, kao i da ih u bilo kojoj od naših Zona 24/7 podižu i dodaju na svoj štedni račun”, objašnjava Anić.

Očekivanja Prokredit banke su da će depoziti građana i privrede u 2018. godini nastaviti stabilan rast, kao i da će upravo fleksibilni modeli štetdnje, poptut Flex štednje, biti najzanimljiviji, ali i najzaslužniji za takav rast. Ukoliko se ovaj trend obistini realno je očekivati da se iznos samo slobodne štednje u Srbiji tokom 2018. godine izjednači sa ukupnim vrednošću potrošačkih, gotovinskih, ali i stambenih kredita građana u našoj zemlji.

Podelite ovaj tekst: