Srbija ima ogroman potencijal u poljoprivredi, ali je čekaju izazovi

Za unapređenje poslovne saradnje Srbije i Švedske postoje velike mogućnosti, naročito u oblasti poljoprivrede u kojoj Srbija ima ogroman potencijal, koji je samo delimično iskorišćen, zaključak je poslovnog foruma „Švedska u Srbiji – investicije i saradnja za budućnost“, koji su organizovale ambasada Švedske i Privredna komora Srbije

Sa skupa u Privrednoj komori Srbije

Skup je organizovan povodom obeležavanja Nacionalnog dana Švedske i razvojnih projekata, koje u Srbiji sprovodi Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

U prisustvu više od 80 privrednika i predstavnika švedskih kompanija koje uspešno posluju u Srbiji, a čije proizvode građani svakodnevno koriste, na forumu su istaknuti primeri dobre poslovne saradnje Švedske i Srbije i predstavljene nove mogućnosti poslovanja sa Švedskom.

„Kada se sa poljoprivedom ulazi u Evropsku uniju mnogo toga se menja – biće slobodna tržišta unutar EU, ali i sasvim drugačiji sistem subvencija, drugačije cene i pravila“, rekao je Jan Lundin, ambasador Švedske u Srbiji i naglasio da je svaka druga malina koja se prodaje u Švedskoj poreklom iz Srbije.

Katarina Gilblad

Gošća poslovnog foruma „Švedska u Srbiji – investicije i saradnja za budućnost“, bila je i Katarina Gilblad, osnivač kompanije Agronomic Scandinavia AB i savetnica Vlade Švedske u oblasti poljoprivrede i problematike utvrđivanja otkupnih cena poljoprivrednih proizvoda. Ona je upozorila da velike promene nastaju nakon ulaska zemlje u Evropsku uniju i ukazala na važnost fer cena.

„Do ulaska u EU Švedska je imala fiksno regulisane cene koje je država dogovarala sa sindikatima farmera. Bilo je lako izračunati koliki su troškovi, a kolika zarada. Ulaskom u Evropsku uniju sve se promenilo, sada je jedina pomoć famerima subvencija po hektaru zemlje. Nakon ulaska u EU mnoge velike farme svinja su zatvorene, jer nisu cene prilagodili uvoznim cenama“ rekla je Gilblad.

Govoreći o važnosti uspostavljanja fer cena, Gilblad je navela cenu pšenice, kao pozitivan primer.
„To je berzanska cena koju svi znaju u svakom trenutku. Postoji statistika, cena za pšenicu se radi jednom nedeljno i farmeri imaju uvid u cene u svakoj zemlji. Za krompir se ta statistika radi jednom godišnje, što nije dobro i zato krompir nema fer cene“, kazala je ona i dodala da je u svetu trend da se izbacuju fosilna goriva i da farmeri treba da razmišljaju da proizvode ne samo hranu, već i biomasu i biogoriva.

Jan Lundin je rekao da Švedska vidi veliku mogućnost za dobru saradnju sa Srbijom i u oblasti životne sredine.
„Tamo gde su problemi, mi vidimo mogućnost da pomognemo i da sarađujemo“, rekao je on.

Podelite ovaj tekst: