Svetska banka: Sprovođenje reformi i dalje ključni izazov za države Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan u 2024. očekuje povećanje privrednog rasta, a dodatno ubrzanje predviđa se i za 2025, tako da će ovaj region ponovo dostići prosečne stope rasta zabeležene pre izbijanja pandemije. Da bi premostio jaz u pogledu razvoja koji ga deli od Evropske unije i unapredio životni standard svojih građana, ovaj region mora da nastavi sa sprovođenjem reformi, navodi se u Redovnom ekonomskom izveštaju Svetske banke za Zapadni Balkan koji je predstavljen u Beogradu 11. aprila.

Kako se ističe u izveštaju, to podrazumeva povećanje investicija u ozelenjavanje gradova, što će im omogućiti da efikasnije doprinose ekonomskom razvoju u celini.

Ove godine se očekuje povećanje ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu na 3,2 odsto, što je 0,2 procentna poena više nego što je Svetska banka predvidela u prethodnom izdanju svog izveštaja, a nakon toga i na 3,5 odsto u 2025.

Kad je o Srbiji reč, očekuje se da će srpska privreda u 2024. ostvariti rast po stopi od oko 3,5 odsto, čemu će najveći doprinos dati potrošnja. Na srednji rok, projekcije ukazuju na to da će ekonomija stabilno rasti po stopi od oko 3 do 4 odsto godišnje, a podršku toj ekspanziji pružiće povećanja potrošnje i investicija, kao i nastavak pozitivnog trenda izvoza. Prema očekivanjima, strane direktne investicije nastaviće da igraju ključnu ulogu u finansiranju. Predviđaju se postepeno opadanje inflacije i njen povratak u okvire ciljanog raspona NBS-a do sredine 2024. Fiskalni deficit će nastaviti da se smanjuje i stabilizovaće se na nivou od oko 1,5 odsto BDP-a. Očekuje se da će bankarski sektor ostati otporan, a nivo NPL-ova bi trebalo da bude stabilan na oko 3 odsto.

Prema projekcijama, dinamika smanjenja siromaštva će postepeno opasti u toku 2023. i narednim godinama. Stopa siromaštva procenjuje se na 7,1 odsto u 2023. Premda se očekuje da će ekonomija Srbije nastaviti rast, što će doprineti povećanju prihoda domaćinstava, povećanje inflacije ograničiće kupovnu moć. U tom pogledu, rast cena energenata mogao bi nesrazmerno da utiče na siromašnije građane.

Tempo oporavka tržišta rada i dalje je od presudnog značaja za nastavak smanjenja siromaštva. Kako se procenat siromašnih smanjuje, otežava se „izvlačenje“ preostalih građana iz kategorije siromaštva – a veća je verovatnoća da je reč o porodicama isključenim sa tržišta (usled invaliditeta, stepena obrazovanja ili drugih činilaca) koje ne mogu da ostvare korist od pozitivnih ekonomskih kretanja. Shodno tome, ciljana socijalna pomoć ili drugi direktni kanali postaće ključni za nastavak smanjenja siromaštva.

Presudni uticaj na ishode ostvariće i program domaćih reformi i njegova realizacija. Naročito će isplative biti strukturne reforme u sektorima obrazovanja i državnih preduzeća, zajedno sa daljim unapređenjima uprave, jer bi sve te aktivnosti trebalo da podstaknu privatne investitore da ulažu više i povećaju kvalitet inostranih ulaganja u Srbiji, navodi se u izveštaju Svetske banke.

Podelite ovaj tekst: