IZ BANKARSKOG UGLA: Banca Intesa ima odgovornost da učestvuje u oporavku ekonomije

O značaju mikro, malih i srednjih preduzeća za srpsku ekonomiju, najbolje govori podatak da čine više od 90% ukupnog broja preduzeća, odnosno, učestvuju sa više od dve trećine u ukupnom zapošljavanju i skoro isto toliko u ukupnim investicijama privatnog sektora i izvozu.

Piše: Maja Kolar, direktorka Sektora za
poslovanje sa malim i srednjim preduzećima

Ako to imamo u vidu, jasno je da su ona ključni nosilac oporavka ekonomije u post COVID-19 periodu. Zato je naša odgovornost, kao vodeće banke u Srbiji i najvećeg kreditora privrede, da omogućimo MMSP pravovremen i kontinuiran pristup izvorima finansiranja u situaciji kada im je to najpotrebnije. Za to imamo apsolutnu podršku naše matične grupacije Intesa Sanpaolo.

Već na samom početku pandemije bilo je jasno da su mikro, mala i srednja preduzeća najvulnerabilnija pred paralelnim šokovima koji su se desili i na strani ponude i na strani tražnje. S obzirom na to da ova preduzeća generalno imaju manje likvidnosne rezerve, da su slabije kapitalizovana i da nemaju značajnu imovinu, u uslovima drastičnog pada prihoda, i uz postojeće obaveze da isplaćuju zarade, zakupe i ostale fiksne troškove, veliki broj njih se približio zoni nelikvidnosti. U jednoj takvoj situaciji, Narodna banka Srbije je pravovremeno reagovala uvođenjem zastoja u otplati kredita, što je bila nužna mera kako bi se rasteretili novčani tokovi preduzeća. Da je NBS napravila pravi potez, potvrđuje podatak da je oko 80% MMSP tu mogućnost iskoristilo, za razliku od velikih kompanija koje su se sporadično odlučivale na moratorijum.

Podršku svim MMSP kao prioritet je prepoznala Vlada Srbije, koja je urgentno usvojila paket ekonomskih mera koje, pored ostalog, obuhvataju odlaganje poreskih obaveza i pomoć u isplati minimalnih zarada zaposlenima, kao i obezbeđivanja dodatnih izvora finansiranja.

S obzirom na to da još uvek postoji visok stepen neizvesnosti kada je u pitanju dalji razvoj pandemije i trajanja posledičnih ekonomskih poremećaja, odnosno, same brzine oporavka ekonomije, smatram da je od ključnog značaja da banke nastave da pružaju finansijsku podršku sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća. Upravo zbog toga, jedna od najznačajnijih mera koju je Vlada Srbije donela radi ublažavanja negativnog uticaja pandemije odnosi se na program kreditiranja sa garancijom države u cilju poboljšanja likvidnosti i prevazilaženja zastoja u poslovanju.

U ovoj godini planiramo da plasiramo 700 miliona evra sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, što je po obimu više nego u prethodnoj godini

U pitanju je jedan od najvećih programa kreditiranja uz podelu rizika u regionu, koji omogućuje svim mikro, malim i srednjim preduzećima koja nisu imala strukturne probleme u poslovanju i koja su pre krize uredno servisirala svoje obaveze, da dođu do dodatnih sredstava u visini do 25% od prošlogodišnjih prihoda, a najviše tri miliona evra, uz rok otplate od 36 meseci i grejs period od 9 do 12 meseci. Naravno, tu vrstu zaduživanja prate i niske kamatne stope. Do sada je više od 2.000 klijenata naše banke pokazalo interesovanje za korišćenje tog vida pomoći, i već sada imamo oko 150 miliona evra u nekoj od faza procesa odobravanja tih kredita.

Ne treba zaboraviti mnogobrojne pozitivne primere uspešnih preduzeća koja se ne oslanjaju na pomoć države i koja su na razne načine uspela da očuvaju ili čak ojačaju poslovne performanse, bilo da su vlasnici izvršili dokapitalizaciju, bilo da su povećali prihode odgovarajući na povećanu tražnju u pojedinim segmentima poslovanja. Pojedina preduzeća su privremeno usporavanje u lancu snabdevanja iz uvoza iskoristila da supstituišu dobavljače lokalnim i tako smanje troškove. Neka preduzeća koja poseduju specifična tehnološka znanja, uspela su da se zbog blizine tržišta nametnu na inostranim tržištima, a imamo primere i onih koji su značajan deo komercijalnih aktivnosti digitalizovali i time učinili svoje proizvode i usluge dostupnim i u vanrednim okolnostima. Naš zadatak je da prepoznamo preduzeća koja razmišljaju razvojno, i da ih podržimo u tome.

Bez obzira na to da li se radi o kratkoročnim potrebama za finansiranjem likvidnosti i obrtnih sredstava, ili dugoročnim razvojnim projektima, Banca Intesa, kao najveća banka od sistemskog značaja, ima odgovornost da podrži svoje klijente. Tome u prilog govori i podatak da u ovoj godini planiramo da plasiramo 700 miliona evra sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, što je po obimu više nego u prethodnoj godini. Samo jedan deo tih sredstava, oko 200 miliona evra, planirano je da bude finansirano uz garanciju države.

Podelite ovaj tekst: