KAKO KORISTIMO SREDSTVA EVROPSKE UNIJE: IPA – skupa srpska reč

U poslednjih 15 godina EU je našoj zemlji preko ovog programa donirala više od tri milijarde evra. Iskorišćenost tih sredstava za program od 2007. do 2011. godine bila je veća od 96 odsto – tvrde u Kancelariji za evropske integracije

ipaU jednoj od brošura koju je Kancelarija za evropske integracije objavila kako bi pretpristupne fondove približila građanima Srbije navodi se da je IPA, zapravo, „skupa srpska reč“. I zaista, kada se pogledaju zvanični podaci, Evropska unija (EU) je u poslednjih 15 godina Srbiji donirala više od tri milijarde evra.

Reč je o takozvanim IPA fondovima (Instrument for Pre-Accession assistance), koji predstavljaju glavni finansijski instrument EU za podršku reformama za zemlje kandidate i potencijalne kandidate.

Šta, zapravo, ova rogobatna birokratska formulacija znači za privredu i građane Srbije i kako mogu da konkurišu za ova milionska sredstva?

Ako je, najjednostavnije rečeno, IPA instrument, odnosno alat za postizanje nekog cilja, šta je onda cilj tog programa? To znači da su zemlje koje koriste taj instrument, a među njima je i Srbija, izrazile želju da pristupe EU i da je krajnji cilj pridruživanje zajednici evropskih država.

U proseku, naša zemlja je od EU dobijala oko 200 miliona evra godišnje. Kako za Magazin Biznis objašnjavaju u Kancelariji za evropske integracije „tako dobijeni, a uspešno potrošeni novac, Srbija ne vraća, niti na njega plaća kamatu“.

Podsećaju da je nova IPA 2 regulativa usvojena 11. marta 2014. godine. Ukupan budžet za sve zemlje korisnice za period od 2014. do 2016. godine iznosi 11,668 milijardi evra. Osim Srbije, sredstva su namenjena i Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Turskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Iznos namenjen našoj zemlji dostiže 1,5 milijardi evra, kažu u Kancelariji za evropske integracije. Ovo je, zapravo, samo procena, a da li će ovolike sume novca Srbija stvarno i upotrebiti, zavisi od naše sposobnosti da predloži dobre projekte kojima će iskoristiti ta sredstva. Neiskorišćena sredstva, međutim, ostaju u budžetu EU i ne mogu se prebaciti na sledeću godinu, već će ih EU potrošiti na nešto drugo. Prema podacima Kancelarije za evropske integracije, iskorišćenost tih sredstava za program od 2007. do 2011. godine bila je veća od 96 odsto. Novijih zbirnih podataka za program do 2014. godine još nema.

Opširnije u štampanom izdanju


U ovom broju još i …

  • Brže do jeftinijih kredita
  • „Nova energija” u novom pogledu na svet
  • U postrojenje za prečišćavanje gasa uloženo više od 30 miliona evra
  • Više znanja o tokovima novca
  • Dualno obrazovanje prioritet Vlade i privrede
  • EBRD podržava reforme u Srbiji
  • NAJNOVIJA ANALIZA FISKALNOG SAVETA Problem su nereformisana javna i državna preduzeća
  • REZULTATI ANKETE KOMPANIJE VISA INC. NA OVOGODIŠNJOJ BLOGOMANIJI Jednostavnija e-kupovina i veći izbor
  • PITER DRAKER: MOJ POGLED NA MENADŽMENT (2) Marketinški ciljevi
  • Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. oktobra 2016.
Podelite ovaj tekst: