STRANI INVESTITORI NISU POBEGLI IZ RUSKE PRESTONICE ZBOG EKONOMSKIH SANKCIJA: Moskva privukla 260 milijardi dolara stranih investicija

Nemačke kompanije su u Moskvu uložile 8,8 milijardi dolara tokom 2017. godine, francuske 4,6 milijardi dolara, italijanske 3,6 milijardi, austrijske 3,5 milijardi, a američke 1,5 milijardi. Potom slede: Japan sa 1,4 milijarde dolara, Velika Britanija sa 1,2 milijarde dolara, Švedska sa 1,1 milijardom i drugi. U ovaj megalopolis, sa 12,5 miliona stanovnika, sliva se polovina svih stranih investicija namenjenih Ruskoj Federaciji

Moskovski međunarodni poslovni centar Moskva-City

Nekada je Ulica novi Arbatjev u Moskvi bila pravi raj za kockare. U kazinima su se okupljali opasni momci iz podzemlja, a na ulicama su šverceri nudili svoju robu. Danas moskovski zvaničnici sa ponosom ističu da je ova ulica pandan njujorškom Tajms skveru.

Novi Arbatjev odslikava uspon cele Rusije, pre svega njene prestonice, megalopolisa sa više od 12,5 miliona stanovnika. Moskva se oprostila sa tranzicijom i sa, kako kažu zvaničnici, divljim kapitalizmom. Kockari su proterani 2009. godine, a neboderi koji krase ovu ulicu dobili su novo ruho, kao i nove stanare –predstavnike velikih svetskih kompanija.

Ulaganje u infrastrukturne projekte, širenje grada, izgradnja novih stambenih i poslovnih objekata, ali i obnova starih, najvažniji su ciljevi gradske vlasti. Moskva je, kako kažu njeni rukovodioci, jedan od najvećih svetskih poslovnih i finansijskih centara koji nudi širok spektar mogućnosti za investitore.
Uprkos zapadnim sankcijama proglašena je, u rangiranju Fajnenšel tajmsa, jednom od pet evropskih prestonica koje najviše privlače strane investitore. Reč je o rangiranju koje ovaj ugledni list objavljuje svake dve godine, u okviru kojeg je ruska prestonica proglašena za najatraktivniji istočnoevropski grad. Iza nje su Varšava i Bukurešt.

Prema rečima Sergeja Čerjomina, člana gradske vlade i načelnika Odeljenja za spoljne ekonomske i međunarodne odnose, ovaj uspeh je rezultat poboljšanja investicione klime i pojednostavljenja administrativnih postupaka. Svi postupci su digitalizovani, uključujući dobijanje građevinskih dozvola, legalizaciju, uknjižbu objekata. Osim toga, strani investitori imaju određene poreske olakšice. Prilikom uvoza određene robe, poput tehnološke opreme, ne plaćaju PDV i carinu.

Opširnije u štampanom izdanju


U ovom broju još i …

  • KAMPANJA „TEŽI RAVNOTEŽI“ PRIVREDNE KOMORE SRBIJE U SARADNJI SA MINISTARSTVOM ZDRAVLJA: Proizvođači u borbi protiv gojaznosti
  • VANJA VAGIĆ: Zašto su naši principi važni
  • NATALI DELIĆ, TEHNIČKI DIREKTOR KOMPANIJE VIP MOBILE: Inovativna rešenja za bržu digitalizaciju privrede
  • KAKO OBEZBEDITI NAJSPOSOBNIJE MENADŽERE: Plate, bonusi, akcije
  • NEBOJŠA PETROVIĆ, OSNIVAČ I DIREKTOR BIO SAVE GRUPE: Za kratko vreme opravdali investiciona ulaganja
  • POSLOVNA SAZNANJA: Kako da (raz)rešite konflikt i unapredite odnose
  • Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. oktobra 2018.
Podelite ovaj tekst: