VLADIMIR GLIGOROV: Brz oporavak nije na vidiku

Zemlja ne može na duže vreme da se finansira pozajmicama od prijateljskih država i jednom ili drugom vrstom pomoći. Takođe, ne može trajno da uzima zajmove po kamatnoj stopi od 6,7 posto u evrima i 13, 14 posto u dinarima. Veoma je rizično hodati po tom rubu

Vladimir Gligorov

Da li i dalje mislite, kao što ste izjavili pre dva meseca, da je Srbija na rubu bankrota – pitanje je kojim smo započeli intervju za Magazin Biznis sa Vladimirom Gligorovim, istraživačem Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču. Njegov odgovor je glasio da se ništa nije promenilo nabolje u poslednja dva meseca. Zapravo, situacija je još i gora – objašnjava Gligorov:

– Situacija je loša usled nedoumica oko odnosa sa Međunarodnim monetarnim fondom i oko brzine približavanja Evropskoj uniji. Ukoliko nameravano fiskalno prilagođavanje ne bude moguće ili dovede do produbljivanja recesije, doći će se u gori položaj od onoga od pre dva meseca. Zemlja ne može na duže vreme da se finansira pozajmicama od prijateljskih država i jednom ili drugom vrstom pomoći. Takođe, ne može trajno da uzima zajmove po kamatnoj stopi od 6,7 posto u evrima i 13, 14 posto u dinarima. Veoma je rizično hodati po tom rubu.

• Može li se oceniti, na osnovu dosadašnjih poteza ekonomskih vlasti, u kom pravcu ide ekonomska politika i strategija nove Vlade Srbije? Šta Vi vidite kao osnovne elemente te ekonomske politike Vlade?

– Ako se ceni po dosadašnjim merama, kratkoročni cilj je očuvanje likvidnosti države, pre svega dodatnim zaduživanjem i povećanjem nekih poreskih stopa. Najavljene su mere subvencionisanja kamata, što bi trebalo da ima za cilj poboljšanje likvidnosti preduzeća; to je rađeno i ranije sa neubedljivim rezultatima. Spoljna likvidnost bi eventualno trebalo da se podrži stendbaj programom sa Međunarodnim monetarnim fondom. Čini se i da se teži stabilizaciji kursa, politikom rezervi i višim kamatama, kako bi se olakšao finansijski položaj prezaduženih preduzeća, mada je to mač sa dve oštrice. Najavljuju se mere fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, ali ostaje da se vidi šta će i u kojoj meri od svega toga biti sprovedeno. Generalno, po prvim potezima bi se pre moglo reći da je ovo oprezna, a ne ambiciozna Vlada.

Opširnije u štampanom izdanju

Podelite ovaj tekst: