Nema više zaduživanja da bi se finansirale plate i penzije, već da bismo ulagali u gradnju autoputeva, mostova i železnice. Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu Srbije smanjeno je za četiri godine skoro 20 odsto, a plan Uprave za javni dug je da se spusti na nivo od oko 47 odsto do kraja 2022. godine. Srpske obveznice ponovo privlače strane investitore
![](https://www.nirapress.com/wp-content/uploads/2019/11/Ana-Tripovic-300x172.jpg)
Ana Tripović
Srbija se zadužuje kako bi finansirala infrastrukturne projekte, gradnju autoputeva i mostova i železničku infrastrukturu, a ne kao pre nekoliko godina kada je taj novac koristila za finansiranje plata i penzija. Druga vrsta zaduživanja služi za otplatu skupih starih dugova, pa smo tako ove godine otplatili više od 1,6 milijardi dolara obveznica emitovanih 2011. i 2013. godine. Uspeli smo da spustimo javni dug, koji iznosi oko 23,9 milijardi evra, na nivo od 51,9 odsto BDP-a. Cilj Uprave za javni dug jeste da se na kraju 2022. godine on smanji na 47,2 odsto BDP-a.
Ovim rečima je Ana Tripović, v.d. direktora Uprave za javni dug, objasnila za Magazin Biznis šta su osnovni ciljevi ustanove na čijem je čelu. Sa Anom Tripović razgovarali smo i o nedavno održanoj emisiji evroobveznica i njenom značaju za budžet Srbije, daljem planu zaduživanja države, kao i o tome koji strani investitori su najviše zainteresovani za naše hartije od vrednosti i da li nam preti kriza u slučaju rasta kamata. Prema njenim rečima, na smanjeno učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu uticale su visoke stope privrednog rasta, niska i stabilna inflacija, uravnotežene javne finansije i sveukupne mere fiskalne konsolidacije koje sprovodi Vlada Srbije.
– Pozitivna ekonomska kretanja su dovela javni dug na nivo od 51,9 odsto BDP-a sa tendencijom daljeg smanjenja. Približavamo se zoni koja pruža bezbednost od fiskalne krize u slučaju globalnih recesionih kretanja. Na kraju 2015. javni dug iznosio je 70 odsto BDP-a, a zahvaljujući fiskalnim i strukturnim merama on je tokom 2016. i 2017. značajno smanjen. Tokom 2018. brzina smanjenja učešća javnog duga u BDP-u bila je veća od projektovanog, pa je na kraju decembra iznosio 53,6 odsto – ističe Ana Tripović.
Foto: Tanjug/R. Prelić
Opširnije u štampanom izdanju
U ovom broju još i …
- MEĐUNARODNA KONFERENCIJA BEOGRADSKE BERZE “UPGRADE IN BELGRADE 2019”: Bez većih domaćih i javnih investicija, nema bržeg privrednog rasta
- DESET GODINA POSLOVANJA „GASPROMNJEFTA” U SRBIJI: Do 2025. godine NIS investira još 1,4 milijarde evra
- WOLFRAM SENGER-WEISS, CEO KOMPANIJE GEBRÜDER WEISS: Očekujemo rast poslovanja u Srbiji
- STRATEŠKO ŠIRENJE POSLOVANJA NIS-a U RUMUNIJI: Naftu vadimo u Rumuniji, a prerađujemo u Srbiji
- ODRŽAN BALKAN BIZNIS FORUM 2019 „OD DAVOSA DO BEOGRADA”: Kako da se ponašate i mislite kao lider
- BIZNIS DODATAK: TRENDOVI I IZAZOVI U KOMUNIKACIJAMA I MARKETINGU
- DIGITALNI VODIČ: Džepni uređaj umesto prevodioca
- POSLOVNA SAZNANJA: Život – jedini pravi
- Sledeći broj Magazina Biznis izlazi 20. decembra 2019.